Prestanak svojstva člana društva istupanjem
Istupanje člana društva propisano je Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske (“Službeni glasnik” br. 127/08, 58/09, 100/11 i 67/13 u daljem tekstu ”Zakon RS”) i Zakon o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine ( „Službene novine Federacije BiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08,7/09 i 75/13 – u daljem tekstu “Zakon FBiH”) kao jedan od mogućih načina prestanka članstva u društvu (pored ostalih kao smrt, prestanak pravnog lica, isključenje člana, prenos udjela itd.)
U članu 171. Zakona RS, za razliku od Zakona FBiH, taksativno su navedene vrste “istupanja” i to: a) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova Društva, b) istupanjem (povlačenjem) uz povredu osnivačkog akta ili ugovora članova Društva, c) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa sudskom odlukom.
U pravilu, osnivači društva trebali bi još prilikom osnivanja društva ugovoriti uslove, postupak i posljedice koje nastaju istupanjem člana društva, bilo da to urade osnivačkim aktom (Ugovorom o osnivanju društva) ili Ugovorom između članova društva koji nema elemente osnivačkog akta, a sve kako bi se izbjegli potencijalni naknadi sporovi. U zakonodvastvu Federacije BiH izričito je propisano da se činjenica istupanja može urediti i Statutom društva, što je vjerujem dozvoljeno i u zakonodavstvu RS-a jer ne postoji bilo kakva zabrana da istupanje uredi Statutom društva.
Iako iz citirane zakonske odredbe nije vidljivo do koje mjere se mora ugovorom između članova mora urediti istupanje, evidetno je da takav ugovor mora imati citirane minimalne elemente, a ukoliko isti ne postoje izvjesno je da se primjenjuje zakon jer uređenje istupanja osnivačkim aktom, statutom ili posebnim ugovorom nije imperativno. Navedena tvrdnja proizlazi iz odredbe člana 172 ZPD-a RS gdje stoji da “članovi društva sa ograničenom odgovornošću mogu urediti…prestanak svojstva člana društva uključujući ugovornu kaznu ili naknadu štete po osnovu isključenja ili nepropisnog istupanja iz društva”
Uslovi za istupanje člana iz društva
Ponovo je ZPD RS-a na tragu taksativnog navođenja uslova istupanja, gdje se u članu 173. navodi kako član može istupiti ukoliko ostali članovi ili društvo svojim radnjama i postupcima prouzrokuju štetu članu koji istupa, ako je član društva spriječen u ostvarivanju svojih prava u društvu ili mu članovi društva ili društvo nameću nesrazmjernu obavezu, te najšire postavljen uslov je “iz drugih opravdanih razloga”.
Dobar primjer “drugih opravdanih razloga” za istupanje dao je VTS RH u presudi broj Pž-7094/12 od 4.12.2013. gdje je sud tumačio u konretnom slučaju opravdane razloga. Naime, u konkretnom slučaju član društva koji istupa suvlasnik je sa 1/2 od ukupnog broja udjela u društvu, dok ostala tri člana koji su i članovi uprave imaju u suvlasništvu svaki po jedan od tri preostala poslovna udjela. Tužitelj, član koji istupa je prije podnošenja tužbe podnio zahtjev za istupanje ali istome nije udovoljeno.
Sud je našao opravdanim razlog koji se ogleda u odluci uprave da isplati razliku najamnine jednom od članova društva unazad za više od 15 godina, potraživanja koje je u svom najvećem dijelu zastarjelo, bez bilo kakvog adekvatnog ugovora sa društva. Sud smatra da ovakavo ponašanje uprave predstavlja namjeru izvlačenja dobiti iz društva u korist samo jednog člana, a na štetu samogo društva, a uzročno tome i na štetu tužitelja jer je za taj iznos potencijalno smanjena raspoloživa dobit.
Postupak istupanja člana iz društva
Da bi ostvario svoje pravo na istupanje član mora poduzeti prvi korak u pravcu istupanja i to na način da očituje svoju volju, svoju odluku i razloge koji su doveli do toga. Stoga, potrebno je da član podnese pismeni zahtjev upravi društva u kojem će nedvojbeno navesti zahtjev za istupanje i odrediti visinu naknade za svoj udio u društvu (ukoliko je upoznat sa visinom, a ukoliko nije onda bi trebao postaviti i zahtjev za određivanje tržišne vrijednosti udjela) i tražiti eventualnu naknadu štete.
U najboljem slučaju uprava bi se trebala očitovati, prihvatiti zahtjev i razloge za istupanje i isplatiti naknadu za poslovni udio, te shodno tome urediti osnivačke akte društva i registrovati izmjenu na sudu.
Međutim, u većini slučajeva uprava ne prihvati razloge za istupanje, te u tom slučaju član društva ima pravo pokrenuti postupak pred sudom u cilju utvrđivanja opravdanosti razloga za istupanje. Iz odredbi ZPD-a RS proizlazi da se čak ni presudom ne može “osporiti” pravo člana na istupanje, naprotiv, u slučaju kada član društva koji istupa nema “opravdane razloge” samo je dužan društvu naknaditi prouzrokovanu štetu svojim istupanjem.
Posljedice istupanja člana iz društva
Evidentno je da istupanjem prestaju prava koje je osoba imala kao član društva. Ako je udio člana bio u obliku prava korištenja određene stvari, stvar se vraća članu po proteku ugovorenog roka koji ne može biti duži od tri mjeseca. Ukoliko je udio člana bio u novcu, društvo isplaćuje tržišnu vrijednost članu društva i tek tada prestaje njegove pravo kao člana društva, dok poslovni udio istupajućeg člana, raspoređuje preostalim članovima srazmjeno visni njihovih udjela, naravno ukoliko ništa drugo nije propisano osnivačkim aktom ili statutom.
Advokatski ured Huskić
Sarajevo, januar 2015.